Odvjetničko društvo Vaić & Dvorničić d.o.o Križanićeva 5, Rijeka, tel: +385 51 373 608 fax: +385-51 377 097

Pretraživanje novosti i obavijesti

UREĐENJE MEĐA U REPUBLICI HRVATSKOJ

U RH se često događa da je međa između susjeda sporna. Često je to slučaj koji se pojavi nakon što investitori kupe građevinska zemljišta pa kada projektiraju ili počnu izvoditi građevinske radove potaknu sporove s susjedima koji ponekad traju godinama na nadležnim sudovima.

Također kada i fizičke osobe naslijede u ostavinskom postupku neke nekretnine pa kada počnu projektirati i izvoditi građevinske radove isto iniciraju sporove oko međa s susjedima.

Ovi problemi ne bi nastajali kada bi sve fizičke i pravne osobe prije sklapanja ugovora angažirali geodete da naprave snimak terena i utvrde međe nespornima što svi susjedi moraju potpisati. U slučaju da susjedi ne potpišu geodetu snimak terena s međama kao nespornima, onda kupci ne bi kupili te nekretnine, čime bi izbjegli vođenje postupka uređenja međa s susjedima.

Međe odnosno granice katastarskih čestica označavaju se međašnim znacima. Kao međašni znaci najčešće se pojavljuju razni zidovi, ograde, živice, ali i različite druge stvari koje mogu poslužiti svrsi razgraničenja dviju nekretnina.

            U slučaju da je međa s susjedom sporna, onda nadležni sud može među urediti prema:

1. katastarskom nacrtu

2. sporazumu susjeda

3. posljednjem mirnom posjedu ili

4. pravičnoj ocjeni suda.

Sud će među urediti (obnoviti ili ispraviti) prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako stranke na to pristaju. Ne bude li postignut sporazum između stranka, sud će među urediti, prema posljednjem mirnom posjedu, a ukoliko niti tako ne bude moguće urediti među, onda prema pravičnoj ocjeni suda.

Posjed stečen na neistinit, protupravan i samovlastan način (vis, clam, precario - silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja) nije miran zbog toga što posjednik čiji je posjed oduzet ima pravo uspostaviti ranije posjedovno stanje. To ranije posjedovno stanje on može postići bilo putem suda, a bilo putem samopomoći. Međutim, i posjed stečen na takav način ipak može postati miran. Sukladno odredbama čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastaloga smetanja. Takav posjed, nakon proteka gore navedenih rokova, može biti temelj za uređenje međe iako je i dalje neistinit.

Sud će među urediti prema pravičnoj ocjeni suda ukoliko ne uspije utvrditi kome pripada posljednji miran posjed. Za takvo arbitrarno odlučivanje ne postoje posebna pravila, odnosno sud će iz okolnosti slučaja izvesti zaključak treba li spornu međašnu površinu podijeliti na jednake dijelove (što je pravilo u praksi) ili postoje neki opravdani razlozi za drukčiju odluku (npr. postojanje jarka, vodotoka, uzvisine i sl.). U praksi najčešće dolazi do primjene načela uređenja međe po pravičnoj ocjeni suda. Odluka o uređenju međa ovršna je isprava, koja se provodi odmah pri samom donošenju, na mjestu događaja stavljanjem međašnih znakova, što je ujedno i predaja posjeda. Nakon što je sud u postupku uređenja međe među obnovio ili ispravio, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, ali susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati po proteku roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe.